Svi su oblaci, zato što se stvaraju na različitim visinama i temperaturama, potpuno različiti i neprestano mijenjaju svoj oblik. Uz to, oblaci su sastavljeni od različitih čestica koje, opet, …

May 8, 2015 · Krupni, gusti i zbijeni oblaci velikog visinskog raspona. Donji dio je uži od gornjega koji je nalik nakovnju. Nositelji su olujnog vremena – grmljavinskih pljuskova i/ili tuče.

Želite li otkriti koje vrste oblaka postoje? U Ecologist Verde objašnjavamo što su oblaci i kako nastaju te vam pokazujemo različite vrste oblaka, njihova imena, karakteristike i fotografije.

Ovi oblaci su najviši u Zemljinoj atmosferi, nalaze se u mezosferi na nadmorskoj visini od 75 i 85 kilometara. Oni su oblaci koji se mogu prepoznati kada ih dnevna svjetlost fokusira ispod …

Oblaci u vidu prostranog banka, pokrivača ili sloja, čiji je veći deo toliko prozračan, da se kroz njega može odrediti položaj Sunca ili Meseca. Podvrste translucidus i opacus se međusobno …

Oblaci nisu samo meteorološke pojave, već i izvori umjetničke inspiracije i kulturnog značaja. Prikazivani su u umjetnosti, književnosti i folkloru kroz ljudsku povijest, često simbolizirajući …

Oblaci su više od pukih pahuljastih formacija na nebu – oni pružaju dragocjene uvide u atmosferske uvjete i potencijalne vremenske opasnosti. Preciznim identificiranjem različitih …

oblaci, vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala, koje lebde u atmosferi. Nastaju kad se zrak zasiti vodenom parom, što se može dogoditi zbog povećanja …

May 25, 2020 · Oblaci koji nastaju u uvjetima tzv. mirnog ohlađivanja sloja zraka uz tlo su radijacijski oblaci. Kod njihova nastanka nema visokih oblaka, već se tlo stalno hladi - noćna …

Visoki oblaci javljaju se na visinama iznad 6.000 me­tara, srednji u sloju između 2.000 i 6.000, a najčešće na oko 3.000 metara. Niski ob­laci javljaju se u sloju od Zemljine površine do 2.000 …