Svi su oblaci, zato što se stvaraju na različitim visinama i temperaturama, potpuno različiti i neprestano mijenjaju svoj oblik. Uz to, oblaci su sastavljeni od različitih čestica koje, opet, ovise o temperaturi i visini. U njima se nalaze kapljice vode koje se skupljaju, pa padnu u …

2015年5月8日 · Krupni, gusti i zbijeni oblaci velikog visinskog raspona. Donji dio je uži od gornjega koji je nalik nakovnju. Nositelji su olujnog vremena – grmljavinskih pljuskova i/ili tuče.

Želite li otkriti koje vrste oblaka postoje? U Ecologist Verde objašnjavamo što su oblaci i kako nastaju te vam pokazujemo različite vrste oblaka, njihova imena, karakteristike i fotografije.

Ovi oblaci su najviši u Zemljinoj atmosferi, nalaze se u mezosferi na nadmorskoj visini od 75 i 85 kilometara. Oni su oblaci koji se mogu prepoznati kada ih dnevna svjetlost fokusira ispod horizonta, dok su niži slojevi Zemljinog prostora obavijeni onim što …

Oblaci u vidu prostranog banka, pokrivača ili sloja, čiji je veći deo toliko prozračan, da se kroz njega može odrediti položaj Sunca ili Meseca. Podvrste translucidus i opacus se međusobno isključuju.

Oblaci nisu samo meteorološke pojave, već i izvori umjetničke inspiracije i kulturnog značaja. Prikazivani su u umjetnosti, književnosti i folkloru kroz ljudsku povijest, često simbolizirajući ljepotu, misterij i stalno promjenjivu prirodu našeg svijeta.

Oblaci su više od pukih pahuljastih formacija na nebu – oni pružaju dragocjene uvide u atmosferske uvjete i potencijalne vremenske opasnosti. Preciznim identificiranjem različitih vrsta oblaka, piloti mogu donositi informirane odluke koje osiguravaju siguran i učinkovit let.

oblaci, vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala, koje lebde u atmosferi. Nastaju kad se zrak zasiti vodenom parom, što se može dogoditi zbog povećanja količine vodene pare u zraku ili zbog smanjenja temperature zraka ispod temperature rosišta (→ para , para u atmosferi ).

2020年5月25日 · Oblaci koji nastaju u uvjetima tzv. mirnog ohlađivanja sloja zraka uz tlo su radijacijski oblaci. Kod njihova nastanka nema visokih oblaka, već se tlo stalno hladi - noćna situacija, a vodena para kondenzira i nastaje mag-la koja se tijekom dana može izdići na 50-100 m i prijeći u niski oblak.

Visoki oblaci javljaju se na visinama iznad 6.000 me­tara, srednji u sloju između 2.000 i 6.000, a najčešće na oko 3.000 metara. Niski ob­laci javljaju se u sloju od Zemljine površine do 2.000 metara.